
Fraze esensiál, pronunsia, no liafuan sira ne'ebé loke odamatan
Tetun maka lingua franka Timor-Leste nian — lingua ne'ebé liga nasaun nia lingua lokál 30+ no grupu etniku sira. Nia ko-ofisiál ho Portuges, maibe Tetun maka ema ko'alia duni iha moris loron-loron. Iha Dili, ita sei rona iha fatin hotu-hotu: iha merkadu, iha mikrolet, iha restaurante.
Ita la presiza Tetun atu viaja iha ne'e — Ingles ko'alia iha turizmu, hotel, no dive shop sira. Maibe aprende fraze lima de'it muda ita nia esperiénsia. Ema Timor sira responde ba eforsu ko'alia sira nia lingua ho laran-manas jenuinu. "Bondia" ida iha merkadu, "obrigadu" ida ba ita nia xofer, "diak" ida bainhira ema husu ita diak ka lae — aksaun ki'ik respeitu nian ne'e loke konversa, hetan mehi, no kria ligasaun ne'ebé interasaun Ingles de'it la bele.
Tetun fonetiku — liafuan pronunsia hanesan sira nia hakerek, ho regra importante balun. Vogál sira moos no konsistente: 'a' hanesan iha "father", 'e' hanesan iha "bed", 'i' hanesan iha "machine", 'o' hanesan iha "go", 'u' hanesan iha "moon". Laiha letra mudu no laiha distinsa tonu.
Letra 'c' sempre pronunsia hanesan "ch" iha "church". Entaun "ema" (person) sona hanesan "eh-mah". Letra 'x' sona hanesan "sh" — "Xanana" maka "Shah-nah-nah". Kombinasaun 'nh' sona hanesan Espanhol "n" — "senhora" (lady) sona hanesan "sen-yoh-rah". Enfase jeralmente monu ba silaba daruak husi rohan.
Tetun empresta barak husi Portuges — ita sei rekonese liafuan hanesan "obrigadu" (thank you), "deskulpa" (excuse me), "oras" (hour/time), no "presu" (price). Se ita ko'alia Portuges ka Espanhol ruma, ita sei iha vantajen boot.
Bondia — Good morning (uza to'o meiu-dia). Ida ne'e liafuan util liu iha Tetun. Hatete ba ema hotu-hotu: ita nia resepsionista hotel, vendedor merkadu, ema ne'ebé ita hasoru iha dalan. Simu sempre ho laran-manas.
Botardi — Good afternoon (meiu-dia to'o besik 6pm). Bonoiti — Good evening/goodnight. Sira tuir padraun hanesan kumprimentu Portuges.
Diak ka? — How are you? (literalmente: "Diak?"). Kumprimentu padraun, dala barak hamutuk ho "bondia" ka "botardi". Diak — Fine/good. Resposta pozitivu ba buat hotu-hotu. Diak liu — Very good/excellent. Hau diak — I'm good.
To'ok — See you later / goodbye (informál). Adeus — Goodbye (formál liu, husi Portuges). Hau ba lai — I'm going now (despedida kazuál).
Sin — Yes. Lae — No. Obrigadu — Thank you (mane dehan). Obrigada — Thank you (feto dehan). Distinsa jeneru tuir konvensaun Portuges. Nada — You're welcome / it's nothing.
Deskulpa — Excuse me / sorry. Uza atu hetan atensaun, husu deskulpa, ka liu husi ema barak. Favor ida — Please (literalmente "favor ida"). Hau la komprende — I don't understand. Ita boot ko'alia ingles? — Do you speak English?
Hau nia naran... — My name is... Ita boot nia naran sa? — What is your name? (ho respeitu). "Ita boot" maka forma respeitu nian ba "ita" — uza ho ema ne'ebé ita foin hasoru, ema ne'ebé boot liu ita, no iha situasaun ne'ebé ita sei uza "vous" iha Franses ka "usted" iha Espanhol.
Ida — 1. Rua — 2. Tolu — 3. Haat — 4. Lima — 5. Neen — 6. Hitu — 7. Ualu — 8. Sia — 9. Sanulu — 10. Sanulu-resin-ida — 11. Ruanulu — 20. Tolunulu — 30. Atus ida — 100.
Folin hira? — How much? (fraze util liu iha merkadu ruma). Karu liu — Too expensive. Bele menus? — Can you reduce? (negosia ho laran-diak — la agrestivu, merkadu Timor nian la iha kultura negosia ne'ebé forte). Selu — Pay. Troku — Change (osan ki'ik/moeda).
Timor-Leste uza Dolar Amerikanu, entaun ita sei uza numeru Ingles ba presu iha pratika. Maibe hatene numeru Tetun ajuda iha merkadu rurál ne'ebé Ingles la ko'alia.
Han — Eat. Hemu — Drink. Bee — Water. Kafe — Coffee. Susu — Milk. Masin — Salt. Ai-manas — Chili (literalmente "ai manas"). Ikan — Fish. Na'an — Meat. Modo — Vegetables. Hare — Rice. Batar — Corn.
Bee manas — Hot water (literalmente "bee manas"). Bee malirin — Cold water. Serbeja — Beer. Sukaer — Sugar. Mina — Oil.
Diak tebes! — Delicious! / Very good! (komplimentu ne'ebé halo ema na'ok nia loron diak). Han ona — I've already eaten (util bainhira deklina oferta hahan ho respeitu — maske simu maka apresia liu).
Iha ne'ebé?
— Where? (literalmente "iha ne'ebé?"). Iha ne'e — Here. Iha ne'eba — Over there. Loos — Straight ahead. Karuk — Left. Liman loos — Right (literalmente "liman loos").
Dook — Far. Besik — Near/close. Bele para iha ne'e — Can you stop here?
(esensiál ba mikrolet no taksi). Hau hakarak ba... — I want to go to... La'o — Walk. Motorizada — Motorbike. Kareta — Car.
Oras hira?
— What time? Ohin — Today. Aban — Tomorrow. Horiseik — Yesterday. Dadeer — Morning. Lokraik — Afternoon/evening.
Bele ajuda hau? — Can you help me? Hau moras — I'm sick. Ospital iha ne'ebé? — Where is the hospital? Perigu — Danger/dangerous. Seguru — Safe.
Bele foti foto? — Can I take a photo? (husu sempre — fraze ida ne'e hatudu respeitu). Bonitu — Beautiful. Furak — Beautiful/pretty (Tetun liu duke "bonitu" ne'ebé mai husi Portuges). Matak — Green. Mean — Red. Mutin — White.
Hau gosta Timor-Leste — I like Timor-Leste (sentensa ida ne'e, dehan ho mehi, sei hetan konvite ba jantar). Ema Timor diak liu — Timorese people are very good/kind (no sira diak duni).
Tinan tomak — lingua la iha estasaun. Maibe vizita durante Loron Independensia (Maiu 20) ka serimonia kulturál fo oportunidade liu atu rona Tetun ko'alia iha kontextu ne'ebé signifikativu.
Kontinua planeia ita-nia viajen ba Timor‑Leste
Fatin sira ne'ebé mensiona iha guia ida ne'e