
Husi negosiantu Portuges to'o nasaun foun liu iha mundu tomak — istoria kona-ba rezistensia
Istoria Timor-Leste nian maka ida husi dramatiku liu iha Asia modernu. Nasaun ki'ik ida ne'ebé aguenta tinan 450 kolonializmu Portuges, tinan tolu okupasaun Japaun nian, no tinan 24 ukun militar Indonezia nian ne'ebé oho ema kuartu husi populasaun — depois manan independensia liu husi referendu, sobrevive destruisaun ne'ebé tuir mai, no harii fali husi sinza sai demokrasia ne'ebé funsiona.
Ida ne'e la'os informasaun fundu de'it. Ida ne'e maka kontextu ba buat hotu-hotu ne'ebé ita sei haree, ema hotu-hotu ne'ebé ita sei hasoru, no paisajen hotu-hotu ne'ebé ita sei atravesa. Feto katuas ne'ebé fa'an tais iha merkadu moris liu husi okupasaun. Mane ne'ebé konduz ita nia 4WD bele ema rezistensia nian. Komprende istoria ida ne'e la'os enrikese de'it ita nia vizita — maibe halo posivel envolventu ho respeitu.
Illa Timor nian ema hela ona iha tinan 40,000 liu ba. Evidensia arkeolojia — inklui arte fatuk iha Ili Kere Kere iha lorosae — hatudu ema hela iha ne'e hanesan fatin primeiru liu iha rejiaun ida ne'e. Pozisaun illa nian iha koridor Wallacean entre Asia no Australia halo nia sai pontekruz ba migrasaun no komérsiu molok Europeu sira mai.
Bainhira negosiantu Portuges sira to'o Timor iha tinan 1500 nia laran, illa ne'e iha ona sistema komplexu husi reinu ki'ik sira ne'ebé liurai sira governa. Ai-kameli maka produtu komérsiu prinsipál — ai-laran Timor nian famozu iha Asia tomak tanba nia morin. Negosiantu Xineza, Malaiu, no Javanese mai vizita ona durante sekulu barak.
Frade Dominiikanu Portuges sira establese prezensa iha Timor iha besik tinan 1515, mai tanba komérsiu ai-kameli. Portugal gradualmente habelar kontrolu ba parte loro-sa'e husi illa, enkuantu Holandesez reklama parte loro-monu (agora Indonesia nia West Timor). Fronteira entre parte rua — hatudu iha tratadu tinan 1859 no 1914 — sei defini fronteira internasionál ohin loron.
Ukun kolonial Portuges nian dook no extraktivu. Dili sai kapitál iha tinan 1769. Portuges sira harii igreja, edifisiu governu, no kapa administrativa ne'ebé menus, maibe investe uitoan ba infraestrutura, edukasaun, ka saude. Bainhira Revolusaun Kravinu iha Portugal tinan 1974, ne'ebé remata ditadura no hahu dekolonizasaun, Timor-Leste iha taxa analfabetizmu 90% no kuaze laiha infraestrutura modernu.
Era Portuges husik marka ne'ebé sei iha: fe Katolika (agora 97% husi populasaun), Portuges hanesan lingua ko-ofisial, arkitetura kolonial iha Dili no Baucau (edifisiu Pousada kór-de-roza), no kultura kafé espresso ne'ebé sente la'os hanesan iha nasaun Asia Sudeste.
Japaun okupa Timor husi tinan 1942 to'o 1945. Durante periodu ida ne'e, ema Timor sira terus maka'as. Estimativa 40,000-70,000 ema Timor mate — husi violensia, trabalhu forsadu, hamlaha, no moras. Forsa Japaun nian harii tunel no fortifikasaun uza traballu forsadu ema Timor nian; tunel sira iha Venilale, sul husi Baucau, sei iha hanesan memoriál ne'ebé hatudu terus.
Kapitulu ida ne'ebé ema la hatene: komandu Australia sira halao kampanha guerrilha hasoru Japaun iha Timor husi tinan 1942, ho apoiu husi ema Timor ne'ebé sai matadalan, nain-karrega, no lutador ho risku boot ba sira nia aan. Bainhira Australia sai, ema Timor ne'ebé ajuda sira hasoru represalia Japaun nian. Istoria ida ne'e kria ligasaun entre Timor-Leste no Australia ne'ebé influensia relasaun to'o ohin loron.
Bainhira Portugal sai iha tinan 1975, partidu politiku FRETILIN deklara independensia Timor-Leste nian iha Novembru 28. Loron sia depois, iha Dezembru 7, 1975, Indonezia invade ho apoiu segredu husi Osidente — Guerra Fria halo estadu independente ho tendénsia karuk iha orbita Indonezia nian la aseitavel ba Estadus Unidus no Australia.
Saida maka tuir mai katastrofiku. Estimativa 100,000-180,000 ema Timor mate durante okupasaun tinan 24 — kuartu ida husi populasaun molok invazaun. Mate mai husi operasaun militar, hamlaha forsadu (militar Indonezia nian estraga to'os no muda ema ho forsa), moras iha kampu dezlokamentu, no ezekusaun sumaria. Okupasaun nian karakteriza husi brutalidade sistematiku, inklui uza tortura, dezaparesimentu, no violensia seksuál.
Iha Outubru 16, 1975, jornalista lima ne'ebé baze iha Australia — Greg Shackleton, Gary Cunningham, Malcolm Rennie, Brian Peters, no Tony Stewart — mate husi forsa Indonezia iha Balibo enkuantu reporta preparasaun invazaun. Balibo House, fatin ne'ebé sira proteje aan, agora sai memoriál no sentru komunidade. Sira nia mate sai simbolu husi falhansu komunidade internasionál nian atu prevene invazaun.
Rezistensia la para. Movimentu guerrilha armadu (FALINTIL, lidera husi Xanana Gusmao) luta husi foho. Rede klandestina sivíl organiza iha laran sidade sira. No frente diplomatiku, lidera husi Jose Ramos-Horta husi exiliu, lobby Nasaun Unidas durante dekada barak. Ramos-Horta no Bispu Carlos Ximenes Belo simu Premiu Nobel Paz nian iha tinan 1996 tanba sira nia eforsu.
Pontu mudansa mai iha Novembru 12, 1991. Iha Semiteriu Santa Cruz iha Dili, soldadu Indonezia tiru ba prosesaun memoriál pasiifiku, oho ema liu 250. Jornalista ida, Max Stahl, hatama an-segredu filmagen sai husi nasaun. Massakre nian hatudu iha mundu tomak no transforma opiniaun internasionál.
Liu husi tinan 1990 sira, presaun diplomatiku aumenta. Depois kedas rejime Suharto Indonezia nian monu iha tinan 1998, presidente foun B.J. Habibie konkorda ho referendu ne'ebé ONU superviziona. Iha Agostu 30, 1999, 78.5% husi votante hili independensia — maske intimidasaun boot husi milisia ne'ebé Indonezia apoiu.
Resultado depois ne'e devastador. Milisia sira, ho apoiu husi elementu militar Indonezia nian, lansa kampanha destruisaun. Estimativa 1,400 ema mate. 70% husi infraestrutura nasaun nian estraga — sunu, demoli, naok. Aproximadamente 250,000 ema muda ho forsa ba West Timor. Forsa internasionál (INTERFET, lidera husi Australia) interven ikus mai atu restora ordem.
Timor-Leste formalmente restaura nia independensia iha Maiu 20, 2002 — sai nasaun soberanu foun primeiru iha sekulu 21. Nasaun Unidas administra teritoriu husi tinan 1999 to'o 2002 (UNTAET), harii instituisaun husi zero iha nasaun ida ne'ebé buat hotu-hotu estraga ona.
Nasaun ida ne'e hasoru obstakulu — krize politika no violensia internu iha tinan 2006, pobreza no dezafiu infraestrutura ne'ebé kontinua, dependensia ba reseita mina no gas. Maibe nia mos realiza eleisaun pasifiku barak, mantein imprensa livre, no harii demokrasia ne'ebé funsiona iha kondisaun ne'ebé sei derota nasaun barak seluk.
Ohin loron, Timor-Leste entre nasaun kiak liu iha Asia maibe mos entre nasaun ne'ebé esperansa liu. Idade medianu besik tinan 20. Fundu mina fornese buffer finanseiru maibe sei remata iha futuru. Turizmu, kafé, no peska maka baze ba futuru ekonomiku. Reziliensia ema nian — ne'ebé sobrevive kolonializmu, okupasaun, no destruisaun — visivel iha interasaun hotu-hotu ne'ebé ita sei iha.
Tinan tomak. Selebrasaun Loron Independensia (Maiu 20) no komemorasaun Santa Cruz Novembru 12 maka data ne'ebé signifikativu liu atu vizita.
Kontinua planeia ita-nia viajen ba Timor‑Leste
Fatin sira ne'ebé mensiona iha guia ida ne'e